ČERKEZOVAC NIJE POGODNA LOKACIJA ZA ODLAGANjE NUKLEARNOG OTPADA

Šef centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Goran Kukmanović upoznao je prisutne sa dosadašnjim i narednim aktivnostima, navodeći da je planirano da do kraja godine bude završena studija uticaja na životnu sredinu, a da početkom naredne hrvatsko resorno ministarstvo pokrene postupak procjene uticaja na životnu sredinu.

On je naveo da nakon toga može usijediti konačna potvrda za odabranu lokaciju.

"Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada planiran je na površini od 6.000 kvadrata", rekao je Kukmanović.

On kaže da će na Čerkezovcu biti uspostavljeno skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklerane elektrane "Krško" od kojeg je polovina nastala u periodu 1983-2023. godine.

"U skladištu će do 2050. godine biti prethodno obrađeni čvrsti radioaktivni otpad. Nakon toga će biti smješten u odlagalište", objasnio je Kukmanović i dodao da će centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada biti na mikrolokaciji Široko osje.

On je naveo da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane "Krško" ove godine počeo program istraživanja u vezi sa odlagalištem za nisko i srednje radioaktivni otpad čija lokacija za sada nije poznata.

Ekološki aktivista Toni Vidan rekao je da je prostornim planom za skladištenje radioaktivnog otpada bila određena makrolokacija Dvor, te da je iz nekog razloga Fond smatrao da je najbolja lokacija Čerkezovac.

"Ovakvih brežuljaka u Dvoru ima valjda 50. Jedino što ovaj brežuljak izdvaja jeste da je na granici sa BiH i blizu Une. Pokušavam shvatiti po kojim kriterijumima je Fond odlučio", naveo je Vidan.

On je ukazao da je princip da se radioaktivni otpad ukopava ispod podzemnih voda, te da se godinama pričalo o lokaciji Majdan udaljenoj nekoliko kilometara od ove.

"Izborom ove lokacije Hrvatska ima trajnu političku štetu. Nisam uvjeren da je ovo najbolja lokacija. Istraživanja se rade nakon što je Vlada rekla da je ovo odabrana lokacija", rekao je Vidan.

On kaže da je veoma skeptičan da će studija uticaja na životnu sredinu pokazati da odabrana lokacija nije dobra.

"Tužna odluka da se od svih lokacija odabere lokacija najbliža BiH i Uni. Da je razmatrano više lokacija u Dvoru građani bi bar imali neku mogućnost da utiču na odabir, a ovako su stavljeni pred svršen čin", rekao je Vidan.

On je istakao da tvrdnja da će ovo skladište biti zatvoreno za 30 godina zvuči potpuno naivno.

Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je ova lokalna zajednica na naslovnim stranicama samo kad država pokrene nešto po pitanju radioaktivnog otpada.

"Hrvatski sabor je 1999. godine donio odluku da to bude Dvor. Bivša država je imala četiri lokacije, a Sabor je samo odlučio da je to Dvor", rekao je Arbutina.

On je naveo da su Opštinsko vijeće i građani iznijeli svoj stav da se protive tome, ali da ih niko ništa ne pita.

"Da država ima ozbiljnu namjeru prema opštini Dvor, u ovom procesu bi bilo nadležno ministarstvo i regulator. Fond ima obavezu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, a ne da vodi računa o lokalnoj zajednici o kojoj brine država", rekao je Arbutina.

On je dodao da se čeka da se konačno pokrene postupak procjene uticaja na životnu sredinu kada će lokalna zajednica iskoristiti sve alate koje može.

Trodnevna konferencija o uspostavljanju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori počela je u ponedjeljak kada je organizovana posjeta Nuklearnoj elektrani "Krkšo", dok je juče u Zagrebu održan okrugli sto.